Ezisténsia Kampus: Pro povu ka pro status quo?
Hósi: Lorico.
Existência kampus, universalmente nunka haketak nia-an husi sosiedade (Masyarakat). Kampus existe atu sai antítesa ba poder (kekuasaan) no sai vanguarda (hamriik iha oin, kotuk no klamar) ba povu. Sai vanguarda ba povu opremidu hodi halo ezaminasaun ba desizaun Polítika ne’ebé la pro povu no pro justisa. Istória sai baze ba ita nia luta, ita bele hateke fali ba kotuk Kona-ba luta kampus nian iha prosesu libertasaun patria husi ukun koloniál. Iha ne’ebé ita haree, estudante no jovem resistensia lubuk ne’ebé hola parte iha kampus UNETIM, halo demonstrasaun hasoru administrasaun portuges iha Dili (OPMT, 1976) Kontinua ho estudante sira ne’ebé halo demonstrasaun iha Indonesia, kontra rejime otoriter Soeharto, hamutuk ho ativista no estudante pro demokrasia sira husi Indonesia (Monas, 1998).
Depois de ukun an (1999-2024) to’o ohin loron, ita akompaña injustiça sosiál mosu fatin-fatin, instabilidade sosiál, problema saúde, edukasaun, justisa, Korupsaun (...) ne’ebé dau-daun ne’e buras iha sosiedade, kampus ne’ebé sai nu’udar espasu ba aprende siénsia, verdade (pro verdade no justisa), serví ba sosiedade, iha Timor-Leste, hili dalan nonok sem kestiona buat ida, haketak tiha nia an husi prinsípiu Sapientia et veritas, umanidade, iustitia no seluk tan. Seolah-olah, Kampus hamriik mesak, no nem iha ligasaun ho problema sira iha leten. Tuir Três pilares akadémikas, kampus iha papél tolu ne’ebé importante tebes, Primeiru, Estuda, segundu, peskiza sientífiku, terseiru, Servi sosiedade (Santoso, 2023). Nah, iha pontu terseiru, maka sai baze ba existência kampus hodi hakbesik an ba sosiedade (povu) rona sira nia preokupasaun, no sai ibun ba sira atu lori mudansa ba sosiedade. Akademista Sira iha poder Ida: siénsia. Siénsia nu’udar instrumentu (alat) hodi defende Justisa no verdade.
Kampus no kultura monok
Kampus espasu ba dialética, lá’os adorasaun. Paradigma edukasaun ohin loron, orienta sosiedade ba iha kultura monok, kria mundu falsu ba sosiedade até barak mout deit iha Konsiénsia místiku no naif, la Lori sosiedade to’o iha Konsiénsia krítiku (lee, Paulo Freire, 1972). Kampus barak iha Timor kuaze nonok, la diskute, no la ko’alia kona-ba problema sosiál sira ne’ebé povu hasoru, Prado, lei mensál pensaun vitalícia, aí-moruk stock out, ezemplu. Ida ne’e akontese, lá’os tanba sira la hatene, maibé, iha mós fatores lubuk ne’ebé kontribui ba haburas kultura monok.
Primeiru, influénsia ideia ocidental. Bainhira akontese dominasaun husi igreja no Estadu iha era nakukun (abad kegelapan), sékulu XVIII-XIX, hamosu sekularizasaun ba siensia sira hodi haketak tiha siénsia husi filozofia. Simples liu, haketak tiha siénsia sira ne’ebé ho nia aprosimasaun interdisiplinariu, ba iha ida-idak nia área. saúde labele estuda Polítika, ekonomia labele estuda hukum, edukasaun labele estuda Polítika, ezemplu. Enkuantu, tuir loloos, siénsia sosiál sira ne’e, matéria ne’ebé interdisiplinariu, labele haketak ida husi ida seluk. Ita nia isin labele halo movimentasaun, enkuantu ita nia orgaun ema tesi keta-ketak ida husi ida seluk. Faktor ida ne’e mós influensia makaas ba iha Kurikulum edukasaun nasional Timor-Leste.
Segundu, Kurikulum edukasaun nasionál.
Iha post independensia, ita hasoru laloran boot iha setor edukasaun. Edukasaun ne’ebé uluk nu’udar prática libertadora, ohin nakfilak sai edukasaun mercadoria no kompetitiva. Tinan 22, Kurikulum edukasaun nasionál hahú husi pre-primariu to’o ensinu superior sempre mudansa iha kada governu. Ida-idak implementa tuir nia selera (gosta) la preokupa kona-ba sosiedade nia preokupasaun. Modelu edukasaun ida ne’ebé estadu opta, la Lori sosiedade ba komprende sira nia realidade sosiál, só mente kria deit euforia ne’ebé halo ema barak haluha-an.
Loos katak, edukasaun nu’udar direitu baziku ba sidadaun sira atu asesu. Estadu mos garantia no fo liberdade ba ema hotu, atu asesu ba edukasaun ho livre no gratuita. Maibé, realidade sei iha kontradisaun boot, entre ide no material. Liberdade ne’e rasik loke dalan ba prinsipiu kompetitivu maka’as entre klase sosiál sira ne’ebé iha. Kurikulum edukasaun produz deit robot barak ne’ebé bele halo kompetisaun iha merkadu laborál. La konsege liberta ema husi konsiensia falsu ba Konsiénsia krítiku. kada tinan universidade sira produz rekursu barak, ezemplu, maibé ikus husi ida ne’e graduado sira nia futuro lá klaru, iha tempu hanesan, produz no aumenta tan numeru “dezenpregadu intelektuál” barak iha sosiedade nia leet.
Numeru desempregado ne’ebé kada tinan aumenta, lá’os naksalak estudante, graduante sira nian (indivíduo nia problema) maibé, ne’e problema estrutural. Bainhira, desemprego aumenta, mak ita fo sala ba sujeitu, signifika ita nia konsiensia sei iha nível “Konsiensia naïf”. Dalan diak, tenke haree problema hotu-hotu ho holístiku, atu ita labele falla iha interpreta.
Terseiru, intervensaun poder. Hejemonia kultural husi poder Polítika iha kampus sira buras tebes. Iha sosiedade kontemporaneo, ita la ses husi relasaun poder ne’ebé eziste. Maske ita hatene, poder ne’e la diretamente halo intervensaun ba iha kampus sira, maibé, indiretamente sira eziste. Entaun, halo kampus barak la sai independen, sempre sadere no hakru’uk ba mahukun sira nia desizaun koruptu. Ita hotu akompanha, situasaun sosiál ohin loron, iha ne’ebé kampus hotu kuaze nonok. Kampus lá’os ona fatin ba promove liberdade, dialética, no produz siensia, maibé sai fali fatin ba Akumulasaun Kapital, no promove tiktok, fashion show, no seluk tan. Kampus sai espasu hedonistiku, lá’os sai diabu ba ukun koruptu sira.
Kampus pro povu ka pro status quo?
Iha Timor, kampus barak mak eziste. No, kampus sira ne’ebé eziste, ninia reitor (ulun) barak liu mak partido Polítiku nia ema sira. Ida ne’e, susar tebes ba ita atu lori kampus ida sai fatin ba “antítese do poder” hodi defende Justisa no verdade. Kampus atu pro povu ka status quo, depende ba Kurikulum, kapasidade jestor, no manorin sira ne’ebé iha.
Maioria estudante-dosente seidauk komprende loloos Kona-ba kampus nia existência. Barak sei konsidera kampus hanesan fatin ba sakraliza no paternaliza lider sira, hedonisme no konta istória. Sorin seluk, iha grupo minoria mak konsiente ona, katak kampus la’os deit fatin ba aprende siénsia, divertimentu no ransu, maibé kampus sai fatin ba dialética no vanguarda ba klase exploradu (yang diexploitasi oleh kekuasaan), hodi ko’alia no no kestiona Kona-ba injustiça sosiál. Kampus tenke sai antithesis ba poder, lá’os sai subordinado ba poder hodi hamonok estudante sira nia hanoin krítiku sira.
Kampus nia existência atu hamoris no haburas kultura demokrasia, la’os fatin ba haburas kultura monok, promove valor paternalistic, no hametin poder feudalismu. Durante ne’e, tuir ha’u nia observasaun nó esperiensia, liliu iha sosiedade akademika (kampus) maioria mak promove, haluan no hametin bei-beik kultura Paternalístico no anti-dialójika iha espasu akadémiku. Tipu kampus anti-dialójika sei dominante iha fatin-fatin, ne’ebé konsidera estudante sai Hanesan objetu hodi rona no tolan tomak deit, saida mak sujeitu (Dozente) sira hato’o ba, ezemplu. Kondisaun ida ne’e [kemungkinan besar] lá’os ha’u deit mak hasoru, maibé kuaze estudante hotu. Kampus ho tipe sira hanesan ne’e, mak ita hanaran kampus paternalístico anti-dialójika (lee, Lójika Paternalistic no Paulo Freire; Pendidikan kaum tertindas) la komprende kona-ba “prinsipiu demokrasia” iha Estadu de Direitu Demokratiku, particular liu iha prosesu aprendijazen.
Entaun, Kampus nia papél mak peskiza, hakerek obra sientífiku sira, no servi sosiedade hodi ko’alia problema estrutural sira ne’ebé produz husi klase Alta (elite Ekonomia-Polítika). Entaun, kampus tenke hadia nia Sistema Kurikular, Fasilidade no seluk tan hodi produz no reproduz intelectual orgânica ba defende povu maioria. Kampus tenke iha demokrasia, liberdade nó autonomia, atu nune’e ditadura Soeharto labele halo intervensaun ba atividade akademika hotu. Se ida ne’e akontese [intervensaun poder eksternal], maka automaticamente ita estraga demokrasia no lori Kampus ba rai horun.
Komentar
Posting Komentar