Hanoin balun kona-ba, Demokrasia: Desakraliza no Depaternaliza Poder.
Demokrasia: Desakraliza no depaternaliza Poder.
Hósi: Lorico.
Kondisaun ohin loron (halulik, hana’i no hakru’uk) obriga ita atu husu fila-fali sa mundu mak ita hela no moris ba. Ho lian seluk, sa demokrasia mak ita hakarak hodi lori ema (sidadaun) tomak ba moris iha sosiedade ida ne’ebé demokrátiku liu? Tanba sa, depois de ita dekoloniza poder koruptu (ha-atan, haterus, hakiak, hamonok) iha prosesu naruk, mas ohin ita mout fila-fali iha rai horun ne’ebé kuaze atu hanesan? Ba hahusuk dahuluk, Noam Chomsky tulun ita ho nia paradigma ne’ebé klaru atu hatan ba hahusuk ida ne’e. Sosiedade ida demokrátiku mak hanesan ne’ebé? Ba nia, iha konsepsaun rua kona-ba demokrasia ne’e rasik. Ida, sosiedade ho livre no universalmente iha instrumentu ne’ebé influensiadu hodi bele partisipa ho livre, seguru, iha aspeitu ekonomia-Polítika, sosiál no kulturál. Povu tenke sai sujeitu ativa hodi deside, avalia no ezamina, hanoin no implementa programa sira, atu povu bele sai sujeitu ativa Ba prosesu dezenvolvimentu nasionál. Rua, mahukun sira utiliza poder ne’ebé lejítima husi povu, hodi kontrolu espasu públiku, média implisitamente, hodi bandu publiku (povu) labele partisipa ativa iha demokrasia (Choamsky, 2017:1-2).
Ba asuntu Hirak ne’e, Walter Lippman mos argumenta nia hanoin rua Kona-ba funsaun husi demokrasia ne’ebé mak daudaun ne’e Estadu barak uza iha mundu, Timor partikularmente. Lippman iha nia obra Kona-ba “teoria progressivo demokrasia liberal”, nia dehan, iha sistema demokrasia ida ne’ebé la’o Di’ak liu, sempre akontese klase-klase. No klase sira ne’e, ida-idak iha ninia funsaun keta-ketak. Tuir Lippman, iha klasse rua: ida, Klase aristokrat (Intelektuál putativa sira ne’ebé kesi ikun hamutuk ho nia majikan (Bo’s) hodi dezenha Polítika ba interese grupu nian), rua, Kawanan pandir (klasse passiva), ida ne’e kompostu husi ema kiak, marjinal, negosiante, ho lian badak povu opremido. Tuir analisis Marx, Klasse explorado-opremido, ne’ebé alienado husi sistema Kapitalismu industrial. Maske Timor-Leste seidauk tama iha sosiedade Kapitalismu industrial, maibe nia arus sei halai ba ne’ebá (lee Marx).
Klasse ativa (kaum aristocrat) sira nia funsaun mak hanoin, koalia, dezenha, implementa no avalia asuntu hotu iha estadu. Entaun, ahli Sira ne’ebé mak mahukun sosa, ida-idak iha nia área keta-ketak hodi koalia no dezenha programa ba ema hotu nia interese. Maske, ida ne’e iha deit diskursu mamuk. Segundu, Klasse Passiva, nia funsaun sai deit “penonton”. Sorin seluk, funsaun ida tan mak hili nia representante liu husi mekanismu “eleisaun”. Eleje ema ruma hodi representa sira ba kaer poder. Depois de ida ne’e, sira sei fila-fali sai penonton ba prosesu desenvolvimento iha Estadu ida.
Entaun, Estadu tenke kontrola tomak “Kawanan pandir” sira ne’e atu labele livremente hodi partisipa iha atividade Polítika. Tenke bandu sira ho “garis batas no instituisaun ideolojika sira” atu klasse passiva sai nafatin deit objetu ida ne’ebé la brani atu hanoin kontradiksaun ho klasse ativa. Se bainhira sira mak hamosu kontradiksaun, sei hamosu deit problema foun ba demokrasia. Nah, oinsa atu”penonton” sira nafatin passiva, maka liu husi instituisaun ideolojika sira, edukasaun implisitamente, sempre produz no reproduz ideia atan nian, hakruuk, hana’i no halulik poder iha aspeitu hotu (privadu tantu públiku). No, situasaun ida hanesan ne’e la tulun povu opremido atu hetan nia libertasaun ida loloos. Hanesan Paulo Freire dehan, “a educação não é libertadora o sonho do opremido é ser o opressor.
Halulik no Hana’i poder.
Demokrasia nu’udar antítese ba poder teocrático. Iha ne’ebé konsidera mahukun sira nu’udar sasan lulik ne’ebé povu labele kestiona, satan kontra. Laiha! Bainhira ita fila hikas ba tempu uluk, liurai sira nia ukun, praticamente povu sai deit objetu ne’ebé laiha lian. Desizaun hotu deside husi liurai, labele ganggu gugat husi parte sa deit. Liurai sira konsidera poder ne’ebé mak sira hetan ne’e, oferese husi natureza no Maromak. Simples liu, Maromak no natureza mak hili sira (só sira deit) hodi ukun ema tomak. Se bainhira laiha sira, povu sira sei moris dezorganizadu no barbaru liu. Ita hanoin fali, iha sekulu sanulu resin haat liuba, liurai Francês Louis XIV, hamosu prinsipiu ida “L’stat c’est moi”, negara adalah saya. Tanpa saya, negara akan hancur. Maibé, buat sira ne’e bosok, iha tempu Louis XIV mate, Fransa hamriik to’o agora. La monu!
Iha obra ne’ebé Weber hakerek “Sosciology of Religion”. Weber argumenta katak, profeta (lider)mak ema ida ne’ebé nu’udar ponte hodi hatutan maromak nia liafuan ba ema. Loos, katak se deit bele uza maromak nia naran hodi halo atividade ida ne’e. Maibé, iha Timor, tanba saida mak ema ida ne’ebé loke liman hodi hamulak tun sa’e Atu hapara udan no anin, Xanana, ita konsidera nu’udar lulik ne’ebé la presiza kestiona. No, ema seluk ne’ebé hamulak hodi loke dalan foun, hanesan Igreja Catolika de Timor, ita konsidera sira hanesan bulak, mirin, Anti katolika no seluk tan?
Tuir Weber, sakralizasaun hanesan ne’e mosu tanba iha karakter tolu ne’ebé ema ida iha. Primeiru, karakter supranatural. Segundu, Karismátiku no, terseiru, revolusionáriu ( Ari Bagus, 2024). Karakter supranatural, bele komunika ho natureza, bele hapara udan ho anin, ezemplu. Prática ida ne’e, dalabarak ona Xanana hatudu iha espasu hotu. Akontese fila-fila ona. Maibé, iróniku liu, tinan kotuk bainhira Xanana hamulak iha kampu futsal Bebora, udan la para, ema barak hakilar, uwww (keta hamnasa). Signifika, públiku, maske la hotu-hotu, komesa konsiente ona katak, saida mak durante ne’e Xanana halo ne’e dramática. Saida mak xanana halo, laos ona trajedia maibé, Komédia!
Segundu, Karakter Karismátiku. Seorang nabi (lider) biasanya mempunyai karakter individu tertentu seperti fisik yang gagah atau kecerdasan di atas rata-rata, yang memberinya legitimasi untuk memerintah banyak orang (Panuntun: 2024).Karakter ida ne’e mós ita sempre hetan iha Timor. Baibain, akontese ba ema ne’ebé sosiedade Hana’in (mendewakan). Komentariu barak mak mosu, ema hotu tau konfiansa absoluta ba nia, nia mesak, mak atu lidera Timor, lidera povu, hasai povu husi kiak, marjinal hodi lori prosperidade. Ema konsidera, katak nia mak hatene buat hotu Kona-ba Timor nia diak no aat. Habadak, entrega tomak isin no klamar ba deit ema ida nia liman. Moruk! Maske nune’e, realidade ita haree, povu kiak ba nafatin, maibe ema ne’e nia família riku ba beibeik (dehan ba o, Laos laran moras, nem e nunca!).
Datoluk, Revolusionariu. Lider sira ne’ebé daudaun ne’e iha. Ita atu hanaran revolusionariu mós susar. ‘Apalagi’ anti-revolusaun, hanesan nain deklara iha PN. Baibain, ema sempre kompara nia ho Fidel Castro, presidente Cuba. Mas, depois de rona nia deklarasaun sira Kona-ba, anti liafuan “revolusaun” no lakohi hananu Pátria-Pátria, halo hau sente fudido pah! Masa, líder revolusionáriu anti revolusaun. Ngaco!
Nah, husi karakter tolu ne’ebé Weber temi, apakah loos, katak ema ne’ebé durante ne’e públiku hana’i, halulik, nu’udar lider Supranatural, Karismátiku no revolusionariu? Ha’u la preokupa ho premiu sira ne’ebé simu, dalruma rezultadu manipulative no kongkalikong dengan kaum cukong (Wiji Thukul)
Maibe, mudansa ne’e akontese, bainhira Ema iha ona hanoin katak, poder neebe konsentra deit iha Ema Ida nia Liman, sei hamosu despotisme no tirania (poder absoluta) maka koruptu ne’e sei akontese absolutamente. Historiador ingris Lord Acton, fo hanoin ba Ita kona-ba Ida ne’e “Power tends to corrupt, Absolut power, corrupt absolutely ” (Miriam Bidiardjo: 2007,107). Atu prevene prátika ida ne’e maka hili dalan demokrasia, desacraliza poder ne’e rasik. Hili dalan demokrasia, Poder la’os ona objetu sagradu Maibe iha tendénsia ba koruptu (Armindo: 2024, páj.31). Entaun, labele halulik no hana’i poder. Se ida ne’ebé akontese, nia konsekuénsia moruk tebes. Nia bele halo o la moris dignu nu’udar ema. Maibé, ba maulambe no builambe sira, lakon dignidade nu’udar ema, ne’e buat normal ida. Di’ak liu sakrifika rai Rohan ba bos duke moris kiak. Demokrasia loke espasu ba ema hotu atu kore an husi Konsiénsia falsu, sakraliza no paternaliza poder ba iha depaternalizasaun no desakralizasaun.
Depaternaliza no Desakraliza poder.
Saida mak sai problema, bainhira ida hana’i no halulik lider ida iha sistema (seolah-olah) demokrasia? Sujiwo Tedjo ‘pernah’ hateten, katak “pemimpin yang otoriter mematikan nyali dan pemimpin yang dinabikan mematikan nalar. Masalahnya, otoritarianisme dan kenabian adalah dua sisi mata uang: di mana penguasa dinabikan, di situ ada kesewenang-wenangan”. Lideransa autocrático sei hamate ema nia espiritu (brani) no Lideransa ida ne’ebé ita sakraliza sei hamate ita nia “rasiosiniu”. Ida ne’e akontese fila-fila ona ba ativista sira, no mos ba penjilat sira ne’ebé voluntariamente lambe botas oligarkia. Sasan sira ne’e moruk tebes, bele hamate demokrasia, implisitamente partisipasaun publiku ba ezamina no avalia desizaun Polítika.
Konseitu Desakralizasaun, baibain asosia iha aspeitu relijiozu. Sasan ne’ebé ho karakter “sakral”. Desakralizasaun hahú mosu iha tinan 1930-1950, iha filmajen “Vatican tapes”, hodi Desakraliza papél tokoh-tokoh relijiaun katólika nian iha momentu ne’ebá (antes o atu lee Kontinua ho nervozu, hau dehan kedas ba o, katak hau Laos anti-relijiaun katolika, Laos islam, protestan no Budha). Iha ne’ebe protagonista (actor=pemeran utama) na’in tolu halo pratica sakral tuir ritus katolika ninian hodi kura labarik feto Angela ne’ebé moras hela. Maske ho forsa tomak, sira hakarak atu salva labarik ne’e husi “Diabu” nia dominasaun, maibé labele. Karik iha Timor, imi bele haree, prática atu hapara udan no anin ne’ebé mosu fila-fila iha aspeitu hotu. Ironiku liu, iha espasu sakral (Igreja) fatin ba halo orasaun, koalia ho Maromak, Xanana ba halo drama iha ne’ebá. Maske nune’e, udan la para. No, ida ne’e nu’udar ‘penghinaan’ boot ida ba fiar katolika (Povu Israel tenke matan moris-neon na’in, tan profeta falsu mosu ona iha imi nia leet hodi Jesus nia naran).
Desakralizasaun nu’udar média ida atu hato’o mensajen ba sosiedade Kona-ba ema ruma ne’ebé ita konsidera nu’udar ‘sakral’ maibé bele muda ba sasan ne’ebé lasagradu (desakraliza). Prosesu ida ne’e hetan fila-fila iha filmajen sira, liliu iha América ne’ebé ninia povu maioria ho fiar katolika (Mcdannel, 2008). Entaun, objetivu husi desakralizasaun ne’e rasik atu liberta Konsiénsia místiku sira, ne’ebé durante ne’e halo mistifikasaun ba líder ruma; lori o ba iha dalan ne’ebé loos, katak iha estadu direitu demokrátiku laiha poder ida mak lulik, poder ne’e tendénsia ba koruptu; atu liberta o nia Konsiénsia gosta sakraliza no hana’i ema ida ba iha rasionalidade, ema loloos. Ema ne’ebé la uza ho loos ninia orgaun vital sira ho loos, sai deit lixu ba Estadu.
Tuir Svensson, de sakralizasaun nu’udar prosesu sosiál ida atu kore ema nia Konsiénsia husi mitus ‘religius’-Sakral, no nu’udar esforsu ida atu hamenus karakter relijiosidade hodi utiliza rasionalitas ba rezolve problema no Konflitu sira (Andreas H. Lapian, 2017, 4). Bainhira, akontese Rai udan no bai loro naruk, ita Buka maka nia kauzalidade liu husi siénsia nó teoria sira, para Buka hatene, sa causa mak hamosu efeitu (lee Hukum Kauzalidade) udan mai tarde no bai loro naruk. Laloos, ita ba taka liman hamulak tun sa’e iha espasu hotu, ezemplu, seolah-olah, ita mak iha kapasidade boot liu atu kontrola tiha mundu. Enkuantu, problema estrutural sira hanesan, edukasaun hakdasak, saúde agonia, aimoruk laiha, agirukultura marka pasu, no seluk tan. Ida ne’e sakral ka la normal?
Nia mós fundamenta tan katak, buat ruma ne’ebé ita konsidera sakral tanba iha fontes rua: ida, Relijiaun, rua, prática-prática sakral (Giddens, 1986). Iha Timor, maka prática sira iha uma lisan no fatin lulik sira ne’ebé katuas Adat sira halo, hamulak ba be lulik, fatuk lulik no aí lulik, foho lulik, ezemplu. Seluk husi ida ne’e, ida ne’ebé mak prátika loke ain loke liman iha espasu públiku, ne’e la’os sakrál maibe la normál. So la normál deit mak bele halo buat ne’e, maske bokon fila-fila, maibé nafatin obriga an hamulak. Mirin!
Haree ba saida mak Svensson ko’alia, iha Timor ita hasoru moras grave ida, sakralizasaun no paternalizasaun ba poder aas liu duke, uza rasionalidade hodi avalia no ezamina Lideransa sira nia kapasidade no karakteristika. Maioria sosiedade iha Timor, utiliza liu sentimentu hodi haluha tiha kestaun fundamentál ida: Argumentu. Buat Hirak ne’e mosu (hau dehan dá-la ida tan: Laos povu mak beik, la hatene buat ida. Lae! Povu matenek, soke, sira “dibodohkan” oleh penguasa authoritarianism). Iha Kondisaun estrutural barak ne’ebé kontribui ba hamosu sakralizasaun no paternalizasaun iha Timor. Ida, Ignoránsia. Rua, país sub-dezenvolvidu. Tolu, menus literasia. Buat tolu ne’ebé mak hau temi, nia hun loloos mak sistema ekonomia-Polítika ne’ebé estadu ne’e implementa. Laiha seriedade atu dezenvolve no halo investimento ida progressivu ba edukasaun iha Timor-Leste. Tanba, sistema neoliberalismu ka Polítika “austeridade” (aperta karteira), ne’ebé hamenus orsamentu ba setor público sira, edukasaun, saúde, agrikultura no turismu, ezemplu, hodi loke oportunidade lian ba setor privado sira atu kontrola no domina tiha setor sira ne’e hotu. Kompetisaun merkadoria sira mos aas. Ikus mai, Estadu lakon nia poder atu, kontrola no jere buat hotu iha estadu ida ne’e.
Inseriedade Polítika ba investimento iha setor edukasaun, sei hamosu buat tolu ne’ebé hau temi iha leten, ignorância, menus literasia…konsekuénsia maka, ema barak halulik no hana’i deit lider ida hanesan tiha maromak, hodi haluha tiha maromak ida ne’ebé loloos. Mendewakan manusia yang bukan dewa adalah suatu penghinaan paling serius terhadap tuhan. Entaun, desakralizasaun nu’udar esforsu atu liberta o husi kondisaun anomalia psíquica (hana’i no halulik la jelas) ba iha ema ne’ebé otonomu, independente iha hanoin, hodi Foti desizaun rasik ba o nia an no sosiedade. Kant fo ona matéria ida ba ita, “Sapere aude” ka berani berpikir sendiri. O tenke brani hanoin mesak hodi avalia sasan ida ne’ebé mak pantas o atu hana’i no hahi no ida ne’ebé mak lae. Ida ne’ebé mak pantas o atu lambe no ida ne’ebé mak lae. Ha’u hakarak kontra arus, tanba, Só ikan mate deit mak namlele tuir deit be nia forsa.
Komentar
Posting Komentar