PAPÉL INTELEKTUÁL NO INJUSTISA SOSIÁL IHA SOSIEDADE ATUÁL.

Hósi: Lorico

 

Ba dahuluk, hato’o ha’u-nia saudasaun ba manorin na’in sira iha Ermera no hakuak boot ba estudante sira tomak iha eskola, ne’ebé, halo hela leitura ba opiniaun (hanoin, observasaun, no analiza) ida ne’e. Ha’u hanoin, saida mak elabora tuir mai, relasiona ho títulu ne’ebé mensionadu, la signifika analiza hirak ne’e loos absoluta. Lae, hanoin hirak ne’e, bele sala bele mos loos. Entaun, ha’u prefere, ita hotu tenke lee ho krítiku atu bele halo krítika no sujestaun ruma ba ideia sira ne’ebé sala. Elaborasaun ba ideia hirak ne’e, la dook husi realidade sosiál sira ne’ebé akontese, relasiona ho injustisa sosiál ne’ebé povu tomak sempre hasoru iha klima ukun an. Tanba, iha situasaun kruel sira hanesan ne’e, intelektuál sira hili dalan nonok, sosiedade sivíl kuaze nonok, maske la hotu-hotu. Lori ita atu ba husu fila-fali, tansa sira nonok maske sira haree no hatene katak, Timor la di’ak-di’ak hela? Mai ita lee hamutuk istoria intelektuál iha mundu.


Istória intelektuál no sosiedade. 


Iha istória intelektuál (iha mundu tomak) eskola, kampus, organizasaun, instituisaun sira, nu’udar fatin ba aprende, diskute, no halo diálogu, ne’ebé nunka haketak nia-an husi evolusaun sosiedade nian. Intelektuál iha papél importante atu lee, hakerek, diskute, diálogu entre manorin na’in sira ho estudante, no estudante ho estudante. Tuir fali, iha prosesu aprendizajen, manorin na’in sira no estudante nu’udar sujeitu ba mudansa. Simples liu, nu’udar kabás ba sosiedade hodi defende no diskute sosiedade nia problema sira ne’ebé mosu fila-fila. Entaun, eskola (espasu dialétika entre estudante ho manorin na’in sira) iha funsionamentu kle’an tebes atu buka hatene kauzalidade kona-ba injustisa sira ne’ebé mosu iha aspeitu ekonomia-polítika, sosiál no kulturál. Iha istória mundiál, partikularmente Timor, ita komprende istória liu husi leitura sira (iha balun partisipa direta iha prosesu hotu), ita hetan, intelektuál sira nia kontribuisaun iha dezenvolvimentu sosiedade nian. Liu husi sira nia ideia, experiensia luta, obra ne’ebé sira hakerek, nu’udar arma ba oho dominasaun hotu. Iha istoria intelektualidade, ita kuñese Antônio Gramschi, intelektuál marxista ne’ebé kontribui maka’as nia ideia sira kona-ba istória intelektualidade nian iha mundu. Nu’udar intelektuál Marxizmu ida, Gramschi fó nia paradigma ne’ebé klaru kona-ba papel no pozisaun intelektuál sira-nian iha istória kontradisaun sosiedade da klasse. Iha nia livru Selection From The Prison Notebook (1978) klasifika tipolojia intelektuál ba haat: 1. Tradisionál, 2. Orgániku,3. Krítiku no, 4. Universál. Maibé, haree ba pozisaun Gramsci nian, nu’udar intelektuál Marxizmu, ita utiliza deit tipu rua: Tradisionál no Orgániku. 


Intelektuál Tradisionál maka, intelektuál sira ne’ebé foti pozisaun defende klasse oppressor (osan na’in no mahukun sira), hodi hanaruk injustisa sosiál; Intelektuál Orgániku maka, intelektuál sira ne’ebé foti pozisaun. Hamutuk ho povu, ko’alia povu nia interese hodi atinji moris ida justu no prósperu. Intelektuál orgániku lubuk ita hetan iha dominasaun Indonesia ninian, no barak mos sai intelektuál tradisionál. Ita lee, juventude lubuk ne’ebé hetan bolsu estudu husi paíz kolonizador ba iha portugál, fila mai, hamutuk ho povu, harii organizasaun, mobiliza no organiza povu ba luta libertasaun kontra kolonialista no imperialista. Entaun, liga ho kondisaun atuál, Injustisa sosiál buras iha sosiedade, desigualdade, malnutrisaun, eviksaun, saude agonia, justisa substansial ba povu laiha, saida mak ita presiza halo? Segundu, injustisa sosiál sira ne’ebé mosu, problema májiku, individual ka estruturál? Tanba sa ita kiak no atan waiwai iha sosiedade atuál? Saida mak Estadu presiza halo hodi halakon injustisa sosiál sira ne’e?

Perguntas hirak iha leten, nu’udar xave no mós laxu ida ba ita atu, ke’e hamutuk problema sira ne’ebé mosu iha Estadu modern sira, partikularmente Timor-Leste. Kiak, hamlaha, ema mate kada loron, eviksaun la justu, justisa lakon nia valor, korupsaun, nepotizmu, diskriminasaun rasiál, intoleránsia, mal jestaun, distribuisaun injustu, desigualdade sosiál, hirak ne’e hotu nu’udar forma ida husi injustisa sosiál iha sosiedade moderna, sosiedade konsumtif( Jean Baudilard).


Dominasaun Kapitalismu hodi kontrola estadu.


Kapitalismu nu’udar sistema ekonomia-polítika foun ida ne’ebé sai dominante iha sosiedade ohin loron. Daudaun ne’e,kapitalismu la’os deit ona ko’alia kona-ba sistema ekonomia-politika, maibé, ninia dominasaun infiltra hotu iha aspeitu hotu, ekonomia-politika, sosiál no kultura. Depois de uni soviet/ bloku sosialismu (baibain ema hanaran moru berlin, revolusaun iha rusia hodi harahun imperialism) rahun iha Rusia, kapitalismu halo ona ninia intesifikasaun poder iha mundu tomak, liu husi mudansa ba sistema ekonomia/Kompetisaun merkadu livre (pasar bebas) hodi hamosu krize estrutural hasoru ema ho natureza (Martha Gimenez: 2016, 15). Liu husi polítika ekonomia merkadu livre, neoliberalismu. Kapitalisme haluan nia poder ekonomia liu husi organizasaun internasionál sira hanesan, Banku Mundial, International monetary Found, organizasaun mundial komersiu (WTO) no, NGO internasionál sira hodi hala’o sira nia ajenda iha estadu sira ne’ebé foin sai husi konflitu, funu. Ezemplu, Timor-Leste. Kapitalismu konsidera Rai sira ne’ebé foin sai husi konflitu mundiál nu’udar laboratóriu ba sira nia polítika hodi halo teste ba sira nia susesaun… wainhira manan votasaun iha loron 30 fulan Augustu 1999 (referendum), Timor-Lorosa’e sei simu osan barak liu husi APBD ne’ebé kada tinan lima governu integrasionista simu husi governu Jakarta hodi hala’o dezenvolvimentu. Maske nune’e, ita larona ema husu, osan ne’ebé ita simu ne’e, tulun ka tusan? Se mak sei uza osan ne’e, povu ka elite nasionál? Tanba, povu Timor-Lorosa’e seidauk hatene saida mak Banku Mundial? No se mak iha sira nia kotuk? (Aderito de Jesus Soares, 2001, 1) Atu labele repete tan estratéjia ne’ebé sala hanesan nasaun seluk hasoru, mak ita tenke hatene nia impaktu (pozitivu-negativu) atu nune’e, wainhira ita hakotu tranzisaun (UNTAET-RDTL) labele hahú ho tusan. Tanba, se ita hahu dezenvolve nasaun ho tusan maka, ita nia oan no bei oan sira mak sei selu tusan sira ne’e (Adérito de J. Soares, 2001, 2).


Saida mak maun Adérito ho nia kolega sira análiza iha 2001, daudaun ne’e sai reál. Ita nia estadu deve osan husi banku mundiál miliaun ba miliaun no seidauk selu. Deve husi china hamutuk 74 milhões, seidauk selu, UNDP, ADB, IMF, no organizasaun internasionál seluk tan. Daudaun ne’e, korupsaun buras, dívidas buras, povu kiak rabat rai, hamlaha, moras, malnutrisaun no seluk tan. Hirak ne’e hotu, nu’udar problema estruturál ne’ebé maka kapitalismu husik hela mai ita iha Estadu terseiru mundu. Problema sériu ida ne’ebé mak ohin loron ita hasoru no ba oin maka, Krize estruturál ne’ebé kapitalismu sei halo hasoru ema ho natureza. Ezemplu, osan fundu minarai besik atu hotu, tinan 4-5 mai tan, ita nia osan laiha. Maka, kapitalismu sei hamutuk ho estadu hodi halo explorasaun no exploitasaun (supa, na’ok no hadau) povu nia riku soin no rai bokur sira hodi sustenta nafatin kapitalismu nia ezistensia. Tanba, kapitalismu mai ho lójika ida: explorasaun infinitu atu bele sobrevive. Kapitalisme so bele moris naruk liu husi atividade na’ok no supa trabalhador, rai bokur (planeta) la ho fronteira, infinitu. 


Neoliberalismu nu’udar paradigma ekonómiku-polítiku ne’ebé define ita nia tempu. Nia konsiste liu husi konjuntu polítika no prosesu sira ne’ebé relativamente ki’ik (ezemplu nia fo deve ba ita ho funan ne’ebé ki’ik, maibé ho intensaun seluk) ba nia interese particular hodi kontrola parte boot ida iha moris sosial (estadu) ho objetivu fó benefísiu ba nia-an (Noam Choamsky: 1999-2004, 4). Hanesan Choamsky (1999) dehan, “as consequências económicas dessas políticas têm sido as mesmas de todos os lugares e são exatamente as que poderia esperar: Enorme da desigualdade económicas e social, um aumento marcante da pobreza abslouta entre as nações e povos mais atrasados do mundo, um meio ambiente global catastrofico, uma economia global instável e uma bonança sem precedente para os ricos. Diante desses fatos, os defenssores da ordem neoliberal nos garantem que a prosperiedade chegará inevitavelmente até as camadas mais amplas da populasaun—desde que ninguém se interponha à polítika neoliberal que exacerba todos esses problemas!” Loos duni katak, neoliberalismu mak hamosu problema sira iha mundu, partikularmente Timor-Leste hanesan, dezigualdade ekonomia sosiál (kiak-riku, beik-matenek) simples liu hamosu klasse oppressor foun no opremidu (povu kiak no ki’ik sira), hamosu trabalhador baratu iha mundu (servisu iha loja no seluk tan ho saláriu ki’ik, maske servisu loron tomak) hamosu degradasaun ekolójika, no hamosu instabilidade ekonómika global (bele akompanha funu komersiál entre China ho América daudaun ne’e, kona-ba tarifas importasaun). Hirak ne’e hotu mak ita hanaran injustisa sosiál no krize Kapitalismu globál. Ema uit-oan no grupu ki’ik oan ida moris di’ak iha ema barak (povu) ne’ebé sei moris kiak; iha grupu ki’ik oan mak goza fasilidade luxu enkuantu ema maioria hela fatin lixu, han iha lixu no seluk tan; iha grupu ki’ik oan ida mak na’ok osan livre tanba halo lei hodi salva nia an, no hanehan ema maioria ho lei ne’ebé repressive; iha grupu ki’ik oan mak bele hetan tratamentu saúde espesiál iha ema lubun ne’ebé mate loro-loron iha ospitál nasionál no situasaun injustu seluk tan. Imi bele aumenta rasik!


Estadu, Dominasaun no Hejemonia ba povu.


Atu komprende di’ak kona-ba Estadu no nia dominasaun hasoru ema kiak no ki’ik sira, ba dahuluk, ita tenke husu, saida mak estadu, no tanba sa halo hanesan ne’ebá, la’os ida ne’e? atu komprende di’ak kona-ba pergunta ne’ebé mensionadu, ita sei la hetan estadu nia esensia, se bainhira la utiliza teoria Marxizmu sai hanesan instrumentu hodi análise ba realidade sosiál ohin loron. Maske nune’e, ita konkorda ho teze da-11 ne’ebé maka Marx hakerek kona-ba Feuerbach, “banyak filsuf hanya bersusah paya untuk menginterpretasikan dunia ini dengan banyak cara, tapi, yang paling terpenting adalah mengubahnya”. Ho ne’e, ba ita, la’os deit utiliza teoria no filozofia marxismu nu’udar instrumentu analise deit, liu tan ida ne’e, filozofia marxismu nu’udar kilat ba povu kiak no ki’ik sira ba luta kontra Kapitalismu (Marx, 1848). Relasiona ho ida ne’e, Ba Marx no Engels, konsidera Estadu nu’udar instrumentu ba klasse dominante hodi hanehan klasse seluk. Depende ba, se mak kontrola estadu ne’e. Entaun, análize tuir saida mak Marx dehan maka, ba kapitalismu, estadu nu’udar instrumentu (mákina) ne’ebé sira uza hodi defende sira nia interese no hanehan povu ki’ik no ki’ak sira (Joseph Stalin, 2023, 47).


Haree ba saida mak Marx elabora, Louis Althusser mós fó nia análiza ida klaru kona-ba oinsa, estadu halo nia dominasaun liu husi apparatus estadu no apparatus ideolójiku sira hodi hametin nia poder, produz no reproduz kontinua nia dominasaun. Nah, oinsa atu garantia kontinuidade modus produtu kapitalista, la to’o deit iha “fa’an no sosa” forsa trabalhador, maibé sira mós prepara espasu ba produz kultura foun, tuir Paulu Freire hanaran “kultura monok” (lee, pendidikan kaum tertindas. Iha produsaun “kultura” foun ne’e maka, Althusser hanaran apparatus ideology Negara. Liu husi apparatus ideolojia estadu, sira halo “naturalizasaun ba relasaun produsaun nian”, ‘seolah-olah, problema estruturál sira ne’ebé akontese iha estadu ida, povu simu no tolan tomak nu’udar asuntu ida ne’ebé natural, ezemplu, kiak, mate tan hamlaha no moras, malnutrisaun, dezenpregu no seluk tan (IndoPROGRESS, 2015, 3). Bai-bain, diskursu ne’ebé sai dominante iha públiku maka, ema sempre dehan, “ kiak ne’e mosu tanba Maromak fó malisan, baruk ten, uluk avo sira kiak, tanba ne’e ohin ita kiak. Mate iha ospital tanba fasilidade la kompletu, ema dehan ne’e destinu”. Jadi, loron ba loron, Estadu sempre utiliza apparatus ideolójiku sira hodi produz no reproduz Konsiénsia falsu ba povu hodi simu tomak problema hotu nu’udar destinu ida. Konsiénsia falsu ne’ebé temi iha leten, tuir Freire hanaran, Konsiénsia Májiku no Konsiénsia naïf (lee, Paulo Freire, 1957). Tuir Althusser, Estadu iha apparatus rua hodi produz no reproduz mundu falsu sira: 1. Apparatus repressive estadu no, 2. Apparatus ideolojia do estado.


Dahuluk, apparatus repressive maka, apparatus sira ne’ebé ninia funsaun halo atuasaun sira ho repressive, ezenplu, Forsa militar, Polísia, Tribunál, lei, komarka no seluk tan. Daruak, apparatus ideolójiku Estadu nian mak hanesan, relijiaun, média, arte, edukasaun, família  no seluk tan. Aparatus ida segundu ne’e, nia funsaun maka, halo “internalizasaun valor ho dalan humanistiku” liu husi moral klasika, sira nafatin fó motivasaun, moral no seluk tan, atu ita bele hakru’uk beibeik. Apabila apparatus represiv Negara bekerja melalui kekerasan, apparatus yang kedua ini bekerja melalui internalisasi nilai secara humanis (IndoPROGRESS, 2015, 4).


Mekanizmu Produz no Re-produz Hejemonia Estadu.


Teória hejemonia Gramschi, nu’udar reultadu husi Gramschi nia pensamentu sira ne’ebé nia hakerek iha prizaun laran. Liu husi nia obra, “Selection from the prison notebook”, mai ho premis ida katak, pentingnya ide dan tidak mencukupinya kekuatan fisik belaka dalam control sosial. Tuir Gramschi (1891-1937), hejemonia ne’e nu’udar deit formas seluk ida husi “dominasaun, kontrolu”. Entaun, atu ema sira ne’ebé ‘dominadu, povu’ hakru’uk no obedese ba poder, Ukun na’in ida maka, iha dalan rua ne’ebé Estadu uza: primeiru, atu halo nia dominasaun, estadu utiliza aparellu represivu hanesan temi iha leten, Law enforcement. Segundu, Sivil Society (Media, Eskola sira, arte, NGO, Relijiaun no seluk tan) (Saptono, 2).


Hejemonia liu husi media, dala-barak ita akompanha, media nia papel maka, oinsa atu fo sai lialoos, povu nia sofrementu, prolema estrutual sir aba mundu. Simples liu, sai lian ba lian laek sira. Sai portavos ba povu. Maibé, iha poder ia liman, buat hotu la’o ho ain kudeik. Noam Chomsky, iha nia livru “Politik Kuasa Media”, ko’alia klaru asuntu ne’e. liu husi media, poder bele halo propaganda, iha Kuba sira hanaran, Guerra psikolójika (Dapena, 2006, 5), ho objetivu atu kolonia publiku nia hanoin, hodi forma kultura foun, kultura monok no hakruuk. Poder sempre utiliza media hodi muda publiku nia hanoin husi problema estrutual ba problema identidade. Daudaun ne’e akontese, iha tmpu ema kiak, ema hamlaha, moras, mate iha ospital, problema NAKTUKA, no seluk tan. Estadu utiliza media hodi halo “penggalihan issue” ba, Igreja Católica Carismático de Timor-Leste (ICCTL), loke konsertu oioin, muzika, boxing, futebol no seluk tan. Atu nune’e, povu labele partisipa direta iha vida ekonomia-polítika, sosial no kultural iha rai ne’e.


Hejemonia iha edukasaun no relijiaun, simples liu, ita bele haree liu husi kurikulum ne’ebé estadu prepara iha kada eskola, universidade, instituisaun sira. Kurikulum edukasaun sira ne’e orienta ema ba ne’ebé, libertasaun ka kompetisaun? Hejemonia simples ne’ebé produz iha edukasaun mak, ezemplu, bandu estudante sira labele krítika hasoru dosente to’o ukun na’in; se kuandu, estudante krítika, ema konsidera estudante ne’e malkriadu, laiha étika, laiha moral, inan-aman la hanoin no seluktan. Estudante ida di’ak, tuir sira ne’e maka, tur nonok, hakruuk no obedese ba dosente/manorin na’in sira to’o hotu. Iha relijiaun, “Pemuka Agama” sira, nafatin moraliza nia sarani sira liu husi homilia. 


Atu esplika kondisaun ruma, sira buka meius oioin liu husi biblia, Al Qur’an, hili kapítulu no versíkulu sira ne’ebé bele lori ema ba sakraliza-hana’I no halulik poder; fo moral ba sarani sira atu nafatin hakruuk, respeitu, reza, no seluk tan. Propaganda baratu balun ne’ebé baibain ko’alia fila-fila maka, “ksolok ba sira ne’ebé kiak basa reinu lalehan sira nian”, Nafatin agradese ba moris ne’e, kontente la presiza riku”, nafatin hadomi malu, respeitu lider sira, sira ita nia aman-inan, avo no seluk tan”, lalika laran susar, tanba na’I rona o nia hamulak, nia sei prepara fatin ba o iha lalehan”. Propaganda hirak ne’e, nia objetivu la seluk, hamonok povu nia lian ho asuntu moral hodi hametin poder ema leten nian, atu povu nafatin haksolok iha mundu falsu, realidade imajinatóriu, maske injustisa no problema estrutural barak haleu sira, nafatin simu taka liman no taka matan, katak, kiak, mate, no moras ne’e destinu.


Taka.


Haree ba kondisaun sosiál sira ne’ebé akontese, lori ita atu husu fila-fali, saida mak sosiedade sivil (eskola, reljiaun, NGO, kampus) halo hodi halakon injustisa hirak ne’e? tuir Husein (2025), iha pasu haat (4) ne’ebé ita presiza halo, primeiru, halo konsientizasaun (penyadaran) ba publiku, segundu, harii aliansa revolusionáriu, terseiru, hadau poder no, kuartu, prepara ekonomia no polítika alternative (Rakyat Hussein, 2025, 9). Husi pasu haat ne’ebé iha, ida primeiru ne’e tenke realiza uluk. Hanesan saida mak Marx dehan, tidak ada revolusi jika tidak ada kesadaran masa. Entaun, sujeitu revolusionáriu sira iha papel atu halo konsientizasaun ba povu hodi desakraliza no depaternaliza poder. Mekanizmu konsientizasaun bele direta no indireta. Direta liu husi, mobiliza no organiza masa popular, hodi halo esklaresimentu ba sira liga ho situsaun ne’ebé sira hasoru; mestre sira, nafatin esplika realidade sira ne’e ba estudante sira, atu sira bele iha konsiensia ida, katak, kiak ne’e mosu la’os tanba Maromak fó malisan, baruk ten halo servisu no seluk tan. Lae, kiak ne’e osu tanba kondisaun estrutural masivu no sistematiku ne’ebé kapitalismu mak kria liu husi supa, na’ok no hasau ita nia riku soin, ezenplu, Portugal uluk mai na’ok ita nia riku soin, ai-kameli, teká, no seluk tan. Indonesia mna’ok ita nia mina matan sira iha, Suai, Manufahi no fatin seluk tan. Agora, ukun an, ita nia lider sira mak servisu hamutuk, sai kolaborador ba kapitalismu hodi na’ok no supa ita nia isin no rai ne’ebé bokur. Konsientizasaun indireta, liu husi hakerek, diskusaun, no debate sira, atu bele liberta ema nia konsiensia falsu ba konsiénsia krítiku. Dalan seluk, tenke iha media alternative, edukasaun alternative, reliziaun progressive, no seluk tan, hodi halo konsientizasaun.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Hanoin balun Kona-ba, Estadu, Demokrasia no média.

Loron Valentine: Selebrasaun no Koomodifikasaun

Korente Rasismu no Polítika identidade iha Timor-Leste.