Postingan

PAPÉL INTELEKTUÁL NO INJUSTISA SOSIÁL IHA SOSIEDADE ATUÁL.

Hósi: Lorico   Ba dahuluk, hato’o ha’u-nia saudasaun ba manorin na’in sira iha Ermera no hakuak boot ba estudante sira tomak iha eskola, ne’ebé, halo hela leitura ba opiniaun (hanoin, observasaun, no analiza) ida ne’e. Ha’u hanoin, saida mak elabora tuir mai, r elasiona ho títulu ne’ebé mensionadu, la signifika  analiza hirak ne’e loos absoluta.  Lae, hanoin hirak ne’e, bele sala bele mos loos. Entaun, ha’u prefere, ita hotu tenke lee ho krítiku atu bele halo krítika no sujestaun ruma ba ideia sira ne’ebé sala. Elaborasaun ba ideia hirak ne’e, la dook husi realidade sosiál sira ne’ebé akontese, relasiona ho injustisa sosiál ne’ebé povu tomak sempre hasoru iha klima ukun an. Tanba, iha situasaun kruel sira hanesan ne’e, intelektuál sira hili dalan nonok, sosiedade sivíl kuaze nonok, maske la hotu-hotu. Lori ita atu ba husu fila-fali, tansa sira nonok maske sira haree no hatene katak, Timor la di’ak-di’ak hela? Mai ita lee hamutuk istoria intelektuál iha mundu. Istória inte...

Loron Valentine: Selebrasaun no Koomodifikasaun

Loron Valentine: Selebrasaun no Koomodifikasaun Siapapun yang tidak tahu apa-apa, tidak mencintai apapun. Siapapun yang tidak berbuat apa-apa, tentu, juga tidak mengerti apapun, dan Siapapun yang tidak mengerti apa-apa, adalah tidak berguna (Paracelsus). Hela deit loron rua, atu tama Ba loron santu Valentino ninian (14-02), mungkin ema barak mak prepara an, fo promesa oioin ba malu hodi selebra loron ne’e. Loron valentine la’os deit fenômenu nasionál, maibé, sai ona fenômenu globál. Iha ne’ebé, ema konsidera loron 14-02, nu’udar loron domin. Maske nune’e sosiedade maioria seidauk komprende loloos Kona-ba sentido husi domin no loron ne’e rasik. Domin, la’os deit ‘sekedar perasaan’, sentimentu, maibé nu’udar prática ba libertasaun. La ho domin, mundu nakonu deit ho dominasaun, no injustisa sei mai fila-fila hodi ha-atan ema. Iha artigu ida ne’e, hakerek na’in sei la foku direta ba istoria oinsa loron ne’e mosu, no tanba sa ema konsidera loron ne’e nu’udar loron domin? Maibé, foku liu ba ...

Hanoin balun kona-ba, Demokrasia: Desakraliza no Depaternaliza Poder.

  Demokrasia: Desakraliza no depaternaliza Poder.  Hósi: Lorico. Kondisaun ohin loron (halulik, hana’i no hakru’uk) obriga ita atu husu fila-fali sa mundu mak ita hela no moris ba. Ho lian seluk, sa demokrasia mak ita hakarak hodi lori ema (sidadaun) tomak ba moris iha sosiedade ida ne’ebé demokrátiku liu? Tanba sa, depois de ita dekoloniza poder koruptu (ha-atan, haterus, hakiak, hamonok) iha prosesu naruk, mas ohin ita mout fila-fali iha rai horun ne’ebé kuaze atu hanesan? Ba hahusuk dahuluk, Noam Chomsky tulun ita ho nia paradigma ne’ebé klaru atu hatan ba hahusuk ida ne’e. Sosiedade ida demokrátiku mak hanesan ne’ebé? Ba nia, iha konsepsaun rua kona-ba demokrasia ne’e rasik. Ida, sosiedade ho livre no universalmente iha instrumentu ne’ebé influensiadu hodi bele partisipa ho livre, seguru, iha aspeitu ekonomia-Polítika, sosiál no kulturál. Povu tenke sai sujeitu ativa hodi deside, avalia no ezamina, hanoin no implementa programa sira, atu povu bele sai sujeitu ativa Ba pros...

Hanoin balun Kona-ba, Estadu, Demokrasia no média.

  Estadu, Demokrasia no Média.   Siapa yang menguasai media dia yang bisa mengendalikan pikiran Publik - Noam Chomsky. Saida deit mak daudaun ne’e akontese bá povu iha estadu RDTL —problema estrutural no sistemático sira, hahú husi sistema saúde agonia, edukasaun hakdasak, kiak, malnutrisaun, eviksaun (duni no sobu povu nia uma), lalika ko’alia barak tan—nu’udar falla boot ida Estadu nian hodi lori povu ba moris iha kondisaun ida justu, solidáriu, fraternu no prospéru. No, hatudu momós ona karakter Estadu (sifat negara) repressivu ne’ebé pro ba elite nasionál (osan na’in no mahukun) sira hodi habokur sira-nia an, grupu, aliadu no partido. Estadu kaben ona ho osan na’in sira hodi komersializa no liberaliza setor públiku sira (edukasaun, saúde, agrikultura, turismu) hodi haforsa setor privadu no hafraku setor públiku. Konsekuénsia husi Polítika fo’er ne’e mak hamosu problema estruturál sira hanesan ha’u temi iha leten.  Lider nasionalista chauvinis (nasionalista kloot) sira...